KAKO JE SESTAVLJEN LAS?
Dlaka (pilum) i las (capilum) su proizvodi ili izlučevine iz folikula dlake ili njegove matrice.
Dijelovi kose
Kosa ili dlaka sastoji se od dva dijela: korijena i stabljike. Korijen kose je onaj dio dlake koji se nalazi u folikulu. Dio korijena smješten duboko u folikulu, uz dlanu i papilu, je zadebljan i nazivamo ga folikulom dlake. Stabljika kose strši iz pora folikula na površinu kože.
Struktura kose
Kosa u presjeku ima tri sastavna dijela: srž, korteks i kutikulu. Srž kose sastoji se od zaobljenih, trnovitih i zrnastih keratiniziranih stanica, među kojima se nalaze zračne mjehuriće. Te stanice sadrže smeđe-crni kožni pigment melanina. Srž je živi, keratinizirani dio kose. Korteks kose sastoji se od više slojeva keratiniziranih stanica, koje su ispunjene zalijepljenim keratinskim vlaknima i čvrsto povezane s gustim i ljepljivim međustaničnim tvarima. Korteks je mrtvi, keratinizirani dio kose.
Kuticula kose je gornji sloj korteksa. Sastoji se od keratiniziranih stanica koje su složene jedna do druge tako da se djelomično preklapaju poput krovnih crijepova i čvrsto su povezane s ljepljivim međustaničnim tvarima. Kuticula ima sljedeće zadatke: u području stabljike štiti kosu od štetnih mehaničkih i kemijskih utjecaja, daje kosi čvrstoću, elastičnost i sjaj, a u području korijena zadržava kosu u folikulu.
Fiksacija kose u folikulu
Kuticula, gornji sloj korteksa i epidermikula, unutarnji sloj zida folikula neposredno uz kosu, sastavljeni su od keratiniziranih stanica, koje su raspoređene tako da se stanice kuticule međusobno uklapaju u stanice epidermikule. Time se kosa zadržava u folikulu i otežava njeno lako izvlačenje.
Karakteristike kose
Prosječna debljina kose iznosi od 0,05 do 0,1 mm. Prirodna tamna kosa deblja je od svijetle. Osobe sa svijetlom kosom imaju oko 150 tisuća dlačica na tjemenu, dok tamnokose imaju oko 100 tisuća dlačica. Boja kose ovisi o vrsti i količini kožnog pigmenta melanina u kosi, o debljini kose i o gustoći zračnih mjehurića u kosi. Zdrava kosa je elastična i može se rastegnuti za oko 30% svoje dužine bez pucanja.
Rast kose
Kosa i dlake nastaju i rastu iz matrice kose, koja se nalazi na dnu folikula. U matrici kose, zametne stanice se množe, mlade stanice potiskuju starije, keratinizirane stanice srži kose, tako da se one pomiču kroz folikul prema površini, u korteks kose i postupno se keratiniziraju. Među zametnim stanicama matrice kose nalaze se pigmentne stanice koje proizvode kožni pigment melanina i ispuštaju ga u zametne stanice, čime boje kosu. Papila folikula dlake, zajedno s krvnim žilama i živcima, osigurava potrebne tvari matrici kose.
Faze rasta dlake
Faza rasta ili anagena faza traje od tri do pet godina i tijekom tog vremena kosa neprekidno i ravnomjerno raste iz svoje matrice otprilike 0,3 do 0,4 mm dnevno. Ako zbrojimo rast svih kose na zdravom tjemenu u jednom danu, to iznosi oko 50 m!
Prelazna faza ili katagena faza traje nekoliko dana, matrica kose prestaje proizvoditi kosu, bulbus se odvaja od papile, kosa prestaje rasti, a papila propada.
Faza mirovanja ili telogena faza traje nekoliko mjeseci, odvojeni bulbus polako se pomiče kroz folikul prema porama na površini kože i ispada. Ovo je prirodna pojava gubitka kose. Prije kraja faze mirovanja, prije nego što stari kapak ispada, folikul dlake ponovno se produbljuje, na njegovom dnu formiraju se nova papila i matrica kose, iz koje počinje rasti nova kosa. Ponovno se započinje prva, faza rasta.
Gubitak kose
Sv daily gubitak kose je normalna pojava, govorimo o fiziološkom efuziju (lat. effluere - nestajati). Svaki folikul dlake ima svoj radni ciklus, koji je neovisan od radnih ciklusa susjednih folikula, kako bismo spriječili da nam u isto vrijeme ispada previše kose na istom mjestu. Ako na tjemenu ima oko 100 tisuća dlaka, a svaka dlaka raste oko 1000 dana (faza rasta), mlada osoba može dnevno izgubiti do 100 dlaka, a da se broj dlaka na tjemenu ne smanji.
Kod mladih ljudi s zdravim tjemenom, rast i gubitak kose su usklađeni, zbog čega se broj dlaka na tjemenu ne mijenja. Nakon 30. godine, svake godine sve više folikula dlake nakon završene telogene faze ne obnavlja se i konačno propada. Budući da iz njih više ne raste kosa, kosa kod starijih ljudi postupno se stanjiva, a kod muškaraca se ponekad razvije potpuna starosna ili senilna ćelavost. Slično tome, pigmentne stanice u matrici kose nakon 40. godine proizvode sve manje pigmenta kožnog pigmenta melanina, tako da starijim osobama kosa postupno sije.
Trikogram
Trikogram (gr. trix – kosa, gramma – oznaka) je metoda za utvrđivanje zdravlja tjemena. Na tjemenu izvlačimo pramen kose i pregledavamo njihove folikule, određujući fazu rasta u kojoj su se nalazili u trenutku ispitivanja. Normalni rezultat: mikroskopski pregled folikula pokazuje da je kod 85% folikula rast bio prekinut u fazi rasta, a kod najviše 15% u prijelaznoj fazi i fazi mirovanja.
Nepravilnosti u rastu kose
Alopecija – ćelavost
Definicija: Alopecija je ćelavost uzrokovana ozljedama ili bolestima matrice kose, što rezultira prekidom rasta kose i dlačica, nakon čega slijedi patološki gubitak kose i dlačica (patološki efuzij), što završava potpunom ćelavošću ili teškim stanjivanjem kose.
Trajne ćelavosti:
Ozljede folikula dlake – ožiljci na tjemenu uslijed ozbiljnih ozljeda, npr. opekotina, nakon teških bolesti na tjemenu (lupus), dugotrajno vezanje kose (rep, pletenice).
Muška ćelavost – vrlo je česta u obitelji, prvi znakovi ćelavosti obično se pojavljuju već oko 20. godine, a do 50. godine ćelavost zahvaća polovicu svih muškaraca. Najprije dolazi do postupnog stanjivanja i redčenja kose te pomicanja čelne linije unatrag, a zatim se kosa počinje redčiti i na temenu, a u konačnici se te dvije oblasti spajaju (Hipokratova ćelavost).
Privremene ćelavosti:
Žarišna alopecija (Alopecia areata) – rezultat je specifične upale u području folikula dlake na tjemenu i drugim dijelovima tijela. Uzrok: različiti vanjski ili unutarnji okidači (fizički napori, emocionalni stresovi, visoke temperature, ...) dovode do specifične upale u koži, koja privremeno oštećuje folikul kose, uzrokujući razvoj ćelavosti.
Kosa ispada u pramenovima, u kratkom vremenu nastaju žarišta potpune ćelavosti, a ta žarišta se povećavaju, množe i stapaju. U žarištu ostaju široke pore folikula dlake, ispunjene tamnim ostacima kose. Na rubu aktivnog žarišta kosa se lako može iščupati. Kada se upala smiri, na ćelavim mjestima najprije izrastu tanki, svijetli dlačice bez melanina (u području žarišta su također pogođeni melanociti u folikulu), a kasnije ponovno narastu obojeni kose.
Daljnji tijek bolesti je vrlo nepredvidiv, okidači mogu biti razni, stoga se izbijanja bolesti ponavljaju i izmjenjuju s poboljšanjima. Mjere – izbjegavanje okidača, briga za što bolje zdravlje, psihoterapija, masaža tjemena, lijekovi.
Sivenje kose
Vrste sivenja kose: Sivenje uzrokovano starenjem fiziološki je proces koji je rezultat postepenog opadanja melanocita. Počinje nakon 40. godine života, prvo na sljepoočnicama, na tjemenu i potiljku, zahvaćajući svu dlaku na tijelu.
Rano sivenje počinje već prije 20. godine i obiteljski je fenomen. Simptomatsko sivenje može biti znak težih bolesti, npr. bolesti endokrinih žlijezda, rak, pothranjenost.
„Sivenje preko noći“ može se dogoditi zbog teških fizičkih ili emocionalnih stresa (porod, fizička aktivnost, emocionalni stresovi – duboka tuga, strah,...).
Oznake: Kosa Zdravlje Kose Rast Kose Alopecija Sivenje Folikul Dlake Struktura Kose Gubitak Kose Melanin Faze Rasta Kose

Napiši komentar